Nedžad Zukanović,načelnik općine Ključ,vodi ovu lokalnu zajednicu u svom drugom mandatu. Proteklih pet godina Zukanović se susretao i borio sa notornim problemima ove općine poput infrastrukturnih zahvata, pokušaja oživljavanja privrednih kapaciteta, zadržavanja mladih, nesinhronizacije i odsustva suradnje i pomoći viših nivoa vlasti , skromnog budžeta. U razgovoru za portal mojusk.ba ne krije dozu nezadovoljstva najviše zbog stanja u privredi, te činjenici da je dugo očekivani i zagovarani projekat oživljavanja Drvne industrije (DI) „Sanica“ opet na početku.
– Ključ dijeli sudbinu mnogih bh sredina koje nisu uspjele da vrate ranija radna mjesta i zadrže nekadašnje proizvodne kapacitete. Na neki način je to preslika i političkog stanja u državi i Kantonu. Nigdje nije sjajno. Najviše me, međutim, boli i tužan sam što mladi odlaze- kaže Zukanović.
Gdje je zapelo sa DI „Sanica“?
Vi znate da je „Sanica“ nakon rata jedno vrijeme radila , pa je bila privatizacija i opet je radila sve do stečaja. Potom ju je prije dvije-tri godine kupilo Šumsko privredno društvo „Unsko-sanske šume“ i tada smo se ,zaista, ponadali da će doći do njenog ponovnog aktiviranja. Uslijedio je, međutim, period mirovanja, doduše, tada je došlo i do određenih problema u „Šumama“. Prošle godine pojavila se kompanija „Hamdo group“ i Ključani i Saničani su se zaista obradovali pogotovo kada je Skupština USK podržala prodaju preduzeća. Na javni poziv se javio samo „Hamdo group“ sa ponudom od 2, 65 miliona KM.Prošao je prvi rok 4.avgust za uplatu sredstava, prolongirano je za kraj tog mjeseca , pa do 15. septembra, pa do 2. oktobra. Ništa se nažalost nije dogodilo. Saničani su strahovito razočarani, to je jedna loša poruka, uslijedio je novi odliv mladih ljudi koji su očekivali da ovdje dobiju posao.
Ali je „Prevent“ pozitivna priča u Ključu.
Naravno, da je više ovakvih . To je jedna od najboljih posljeratnih priča u Ključu . Zaposleno je 120 ljudi. Ja vlasnicima „Preventa“ uvijek čestitam kad god dobijem priliku privatno ili ovako javno. Naravno, oni su radili i rade za sebe,ali i za nas , za naše mlade ljude. U upravi pogona „Preventa“ u Zgonu zaposleni su naši mladi stručnjaci. Da je više ovakvih firmi mladi Ključani sa visokim školama našli bi svoje mjesto ovdje u dolini Sane i ne bi svakodnevno pakovali torbe za odlazak vani.Poljoprivredna proizvodnja na općini naslonjena je uglavnom na stočarstvo, sektor mljekarstva. Kakvi su tu pokazatelji?
Naši farmeri godišnje proizvedu i prodaju tri miliona litara mlijeka. Rade vrijedno u teškim uslovima, snalaze se. Mislim da je politika poticaja loša, ne da mislim, nego to je činjenica. Naši mljekari kažu iskreno da je bolje da su im poticaji niži, ali da su redovni. Tu se nešto mora mijenjati.
Iako je drvo razvojna šansa općine,a tu su stvari zakočene, šta je sa turizmom? Ključ je lijep, ima čiste rijeke, bogatu povijesnu i kulturnu baštinu?
Slažem se. Tu se moglo i mora više učiniti, prije svega u infrastrukturnom smislu. Evo, sad imamo dva hotela, znači smještajni kapaciteti neće biti problem, Naprimjer, ljetos kada je bila „Ključka regata“ gradski hotel bio je pun. Moramo raditi više na promociji naših ljepota – imamo Sanu i Sanicu na kojoj su održavana svjetska prvenstva u ribolovu, to su čiste rijeke sa ogromnim neiskorištenim potencijalom.Imamo monumentalni ključki Stari grad koji je većim dijelom restauriran i saniran, nedostaju mu ugostiteljski sadržaji, recimo, što bi zadržalo turiste i duže osim šetnje i fotografiranja.
Ključ ima dijasporu koja voli svoje korijene.
Tako je. Generacije Ključana su vani. Moj otac je daleke 1970. godine otišao „trbuhom za kruhom“. To su starije generacije ljudi koje su se kućili, stvarali bolji život svojim porodicama, ali su manje razmišljali o ulaganjima u svoju općinu. Danas imamo , doduše ne u velikom broju, izvrsne primjere ulaganja naših mladih i uspješnih ljudi. Tako je hotel u Ključu napravio Fahro Ljutić koji ima biznis sa preradom mesa u Švicarskoj gdje zapošljava 800 ljudi. Pričao sam o njemu premijeru Rošiću, takve ljude koji vole svoj kraj trebamo posjetiti i ponuditi im resurse, olakšati dobivanje određenih dokumenata. I njegov brat koji ima građevinsku firmu gradi ribnjak na Sani. Ponekad odem vani kod naših ljudi, ali se odmah suočim sa prozivkama kod kuće gdje sam to bio i šta sam radio.
Kako funkcionira Kolegij krajiških načelnika /gradonačelnika? Niste nešto zadovoljni podrškom aktuelnog premijera.
Razmjena iskustava nam svakako koristi. Nama je potrebna dobra konekcija sa krajiškim a onda i sa federalnim premijerom. Jedan takav zajednički sastanak otvorio bi rješavanje mnogih problema koje svaki do načelnika/ gradonačelnika ima u svojoj sredini. Takav jedan susret na tom nivou značio bi jednu drugačiju snagu i zamah. Tražimo podršku Vlade, nismo zadovoljni, ona može biti bolja. Općine se moraju poštovati. Nije dobro da se prvi ljudi općina i gradova gledaju kroz političku prizmu kojoj stranci pripadaju. To nije dobro,to utiče na kvalitet života ljudi u lokalnim zajednicama.
Na kraju , kakav je budžet općine Ključ?
Ako vam kažem da su naša trenutna dugovanja dobavljača nekih 30.000 KM biće vam jasno. Platu administarciji isplaćujemo mjesec za mjesec, ali sa jednom mjesecom zaostatka. Imamo grant za porodilje, i tu uglavnom stižemo, majke koje ne rade dobijaju mjesečno 485 KM,a one koje rade 200 KM. Takođe imamo grant za naše studente od 30.000 KM i to za one koji nisu dobili stipendije sa nivoa Kantona .Nažalost, stanje bi u budžetu bilo bolje da smo dobili planiranih miliona KM sa kantonalnog i federalnog nivoa,a dobili smo svega 270.000 KM.
Izvor: mojusk.online