Bosanskohercegovačko Udruženje Kopenhagen osnovano je 2016. godine. Oni kroz različite aktivnosti uspijevaju okupiti različite generacije dijasporaca u Kopenhagenu i Kraljevini Danskoj. Dževad Ramić je jedan od osnivača Udruženja, te smo s njim razgovarali o ciljevima, aktivnostima unutar Udruženja, ali i problemima sa kojima se susreću Bošnjaci u Kopenhagenu i Danskoj.

Za Dijaspora.org razgovarao: Alen Borić

Dijaspora.org: Kako je došlo do ideje osnivanja „Bosanskohercegovačkog Udruženja Kopenhagen“ ? Možete li nam reći nešto više o ciljevima istog?

Ramić: Ideja o formiranju udruženja je krenula od grupe volontera i entuzijasta koji su odlučili kao inicijativna grupa da se formira udruženje pod nazivom „Bosanskohercegovačko Udruženje Kopenhagen“ ili skraćeno pod nazivom „BUK“. Kada je u pitanju sam profil  Udruženja, ovom prilikom BUK je moguće prepoznati kao Udruženje koje je fokusirano na različite oblasti djelovanja kao sto je kulturni identitet BUK-a, a to znači njegovanje historijskih i kulturnih vrijednosti svih naših građana koji žive u Danskoj. Konkretnije rečeno, Udruženje podržava multietnički i građanski princip organizovanja, podrške i pomoći svim našim članovima i potencijalnim simpatizerima, uvažavajući princip različitosti i tolerancije, bez obzira o kojoj se nacionalnoj pripadnosti radi. Dalje, imamo saradnju sa ostalim nevladinim organizacijama. Imperativ i želja BUK-a je da sarađuje sa ostalim nevladinim organizacijama u Danskoj, uključujući i saradnju sa našim Udruženjima u Danskoj, Skandinaviji i BiH. Rezultati takve saradnje uvijek potpomažu razmjenu iskustava i unapređuju obostranu saradnju baziranu na uvažavanju i toleranciji. Kontakti sa institucijama, organizacijama i javnim ličnostima u Danskoj jedno je od značajnih i veoma uspješnih polja rada i djelovanja BUK-a, predstavlja saradnja i podrška koju BUK kao jedno priznato i prihvaćeno Udruženje ima u raznim kontaktima kao sto su kontakti sa Kopenhagen Opštinom, gradonačelnikom Kopenhagena, kontakti sa raznim Udruženjima, javnim ličnostima danskog javnog i kulturnog života. Može se istaći da BUK kao Udruženje uživa veliku podršku i opšte društvenu prihvaćenost u javnom životu glavnog grada i šire u Danskoj. Tako da kao počasne članove u našem Udruženju imamo bivšu ministricu unutrašnjih poslova Birte Wiess, nadgradonačelinka Kopenhagena Franka Jensena, člana gradskog vijeća Ulrik Kohl i mnogo drugih. BUK kroz svoje djelovanje ostvaruje kontinuirane kontakte sa javnim ličnostima u našoj zemlji. Takvi kontakti i saradnja su ostvareni kroz mnogobrojne susrete i druženja kao sto je organizovanje književnih večeri, razgovori sa glumcima, akademicima, novinarima i ostalim ličnostima iz oblasti umjetnosti. Pored tog, Udruženje ima i kontakte i saradnju sa ambasadom BiH, kad god je za takvom saradnjom iskazana obostrana potreba. Udruženje je u potpunosti organizovano kao nevladina organizacija na bazi pozitivnih danskih propisa o organizovanju Udruženja u Danskoj. Svi članovi imaju mogućnost da imaju uvid u ekonomski profil Udruženja, i na taj način budu upoznati sa svim neophodnim informacijama.

 Dijaspora.org: Možete li nam reći nešto više o aktivnostima koje se realiziraju unutar Udruženja? Kakav je odaziv mladih?

Ramić: BUK-ove aktivnosti se ogledaju kroz postojanje višestrukih aktiviteta koje se realiziraju kroz sekcije BUK-a. U Udruženju postoji nekoliko sekcija. Folklorna sekcija u svom sastavu ima različite uzraste, njegujući folklornu tradiciju i kulturne vrijednosti Bosne i Hercegovine. Putem javnih nastupa povodom određenih jubileja, manifestacija ili historijskih događaja, folklorna sekcija prezentira i čuva sve kulturne vrijednosti iz oblasti folklorne tradicije BiH. Književno/kreativna sekcija njeguje i afirmiše polje književnog stvaralaštva cjelokupne bosanskohercegovačke književnosti. Sekcija također na jedan atraktivan i moderan način prenosi znanje i uči nasu  djecu raznim vještinama,  razvijajući  i podržavajući kreativni dio, koji našoj djeci daje prva znanja i saznanja o književnosti, o jeziku, kulturi i raznolikosti. Fudbalska sekcija se takmiči u DAI ligi. Također bavi se organizovanjem sportskih aktivnosti, kao što su  treninzi, utakmice, turniri i slično. Na ovaj način su okupljeni svi oni koji žele u zajedničkom druženju da njeguju sportski duh i sportsku kulturu.

Pored navedenih sekcija, postoji i dugi niz aktivnosti koji su realizirani tokom cijele godine kao sto su organizovanje BUK-ovih druženja, proslava, jubileja i manifestacija, organizovanje raznih debata, posjeta književnika, novinara i javnih ličnosti iz Danske i Bosne i Hercegovine, organizovanje BUK-kuglanja. Odaziv mladih je na zadovoljavaljućem nivou, ako se uzme u obzir da se u sekcijama nalazi značajan broj mladih.

Dijaspora.org: Sa kojim problemima se susreću naši ljudi u Danskoj i Kopenhagenu? Kakav je, po Vama, položaj Bošnjaka u Danskoj?

Ramić: Može se reći da ne postoje neki veoma značajni ili nepremostivi problemi kojima su izloženi naši građani u Danskoj, ako se uzme u obzir da su naši građani u Danskoj jedna od najboljih integriranih u danskom društvu. Pored tako značajne činjenice može se primjetiti da postoje i oblasti gdje bi interes naših građana u Danskoj mogao biti bolje zaštićen i unaprijeđen. Jedna od takvih oblasti predstavlja aktivniji i širi angažman političke elite Bosne i Hercegovine, kao i Ambasade BiH u Kopenhagenu. U tom smislu, misli se na veću prisutnost i angažman predstavnika Ambasade u radu nevladinih organizacija, zatim bolji protok i pravovremeno informisanje naših građana putem javnih i socijalnih digitalnih medija i slično. Može se primjetiti da primjedbe naših građana se najviše odnose na „nevidljivost“ i nedovoljnu prisutnost političkih predstavnika, pa i Ambasade među našim građanima.

Dijapora.org: Na koji način ostvariti bolju saradnju između Bošnjaka u domovini i Bošnjaka u dijaspori?

Ramić: Kada se radi o dijaspori u Danskoj ili konkretnije o članovima BUK-a, može se primjetiti da prisutnost i angažman predstavnika vlasti nije na zavidnom nivou. Praktično, radi se o nizu oblasti koje bi mogle biti potpomognute na razne načine od strane vlasti iz domovine. Ono što mi predlažemo jeste veći, energičniji angažman ambasade BiH u Danskoj kako bi se povezali i podržali različita Udruženja njegujući intenzivnije odnose i kontakte sa domovinom. Dalje, veća promocija i afirmacija bosanskohercegovačkog kulturnog blaga i tradicije putem društvenih  mreža i digitalnih medija. Pronalaženje i implementacija različitih programa, kampanja i promocija koje bi bile u službi promoviranja BiH i promoviranje same dijaspore koja predstavlja neizmjeran intelektualni i ekonomski potencijal za nasu domovinu. Odustajanje od dugogodišnje strategije koja je zadnjih 20 godina dala porazne rezultate u situaciji, gdje se pitanje identiteta duboko veze za vjerski element i na taj način u srži razara element građanske ideje i jezgre samog društva, pa samim tim i djelovanje dijaspore u cjelini prema domovini. Potrebna je veća prisutnost javnih ličnosti Bosne i Hercegovine u Danskoj, u situaciji gdje bi različiti profili znanstvenih i kulturnih radnika iz naše domovine predstavljali jednu kariku povezivanja i pozitivne razmjene iskustava od kojih bi svi imali koristi.